EGR ventil simptomi kvara i uzroci

Kada je u pitanju deo vozila koji se naziva EGR ventil, on zapravo punim imenom označava u prevodu ventil za recirkulaciju izduvnih gasova, i u nastavku teksta će biti opisana sama uloga EGR ventila, njegovi najčešći kvarov i uzroci problema, kao i najčešće manifestacije osnovnih neispravnosti na ovom delu vozila.

Krenimo redom.

Šta je EGR ventil i koja je njegova osnovna funkcija?

Kako je na početku teksta i pomenuto, EGR ili nekada i AGR ventil, jeste komponenta koja služi da u strogo kontrolisanoj količini obezbedi protok i aklumulaciju izduvnih gasova u kolektor.

Naime, utvrđeno je da se u izduvnim gasovima koji nastaju sagorevanjem smese vazduha i goriva u motorima vozila, dolazi do stvaranja štetnih oksida azota, pa su inženjeri došli na ideju da umesto ugradnje filtera za ove štetne gasove (SRC filteri), ugrade zapravo EGR ventil koji će jedan deo tih štetnih izduvnih gasoiva da opet vrati nazad u komoru gde će da se uz nižu temperaturu sagorevanja sada izbegne stvaranje štetnih gasova.

Pitanje koje se samo od sebe logično nameće, jeste kako se ne desi problem kada je za sagorevanje gopriva potreban kiseonik, ali je odgovor u tome da sam atmosferski vazduh ima više azota nego kiseonika, i da se nakon sagorevanja goriva zapravo kiseonik veže za azot iz vazduha i onda i ostane manje kiseonika za efikasan rad motora, sve dok se temperatura daljeg sagorevanja ne spusti, pa onda ostane i više kiseopnika i motpor može naravno da radi i bolje i sa više snage..

Jasno je da se shodno osnovnoj funkciji koju vrši, EGR ventil otvara i zatvara po cikličoj potrebi, te da je njegova funkcija jedna i uvek ista, a to je da preusmeri i uvede izduvne gasove u komoru za sagorevanje ili da ih u njoj akumulira i spreči njihov ulazak.

Kada se motor pokrene, tada je EGR ventil zatvoren i on vrši blokadu protoka izduvnih gasova, ali kada motor povećava brzinu i kada postogne takozvanu radnu temperaturu, EGR ventil se postupno otvara ili putem elektronske kontrole ili preko vakuma, i onda dolazi do ulaska gasova koji su zapaljeni izduvni gasovi u komoru za sagorevanje, a gde se oni mešaju sa gorivom i sa vazduhom.

U situacijama kada se automobil usporava ili se zaustavi, opet se EGR ventil zatvara i opet se zaustavi ulazak izduvnih gasova u komoru za sagorevanje sa mešavinom gorivo/vazduh, te se proces opet ponavlja kada motor radi, i tako i jeste funkcija EGR ventila pomenuta recirkulacija izduvnih gasova i njihovo sagorevanje u komori.

Naravno da je sasvim jasno da onda kada se motor isključi, EGR ventil ostaje zatvoren i tek kada motor radi, on zapravo vrši svoju funkciju, koja nije ni najmanje zavisna od broja senzora, kao ni od konfiguracije sistema ili od vrste kontrole.

Generalno je veoma važan aspekt posebno kada se objašnjava uloga EGR ventila, obrađivanje stvorenih izduvnih gasova koji naravno nastaju sagorevanjem goriva u motoru, pa nekako EGR ventil vrši njihovo cirkulisanje i sprečava zagađenje spoljne sredine.

Kada je u pitanju proces obrade izduvnih gasova, on pre svega podrazumeva da se spoljašnji vazduh koji ima oko 80% azota i 20% kiseonika, pokreće kroz kolektor ulja motora i tada se i meša sa gorivom (u odnosu zasićenosti koji je predstavljen lambda faktorom, a koji normalno jeste jednak jedinici).

Onog momenta kada se pomeša spoljni vazduh sa gorivom u komori za sagorevanje, onda dostiže visoke temperature sagorevanja (koje su približno oko 1400 C˚), a kako se generalno sagoreva najviše inertnog azota tada se stvara azot monoksid, koji je veliki zagađivač okoline i znatno loše može da utiče na ljudsko zdravlje.

Upravo je zato i važan EGR ventil, koji je i razvijen u skladu sa Euro standardima za zaštitu životne sredine, te se zapaljeni gasovi vrate unazad kroz EGR ventil u komoru u kojoj se vrši njihovo sagorevanje a kada se smanjuju temperatuire sagorevanja i ne stvara se toksični azotni oksid.

Koji su najčešći simptomi kvara na EGR ventilu i koji su uzroci kvarova?

Generalno je činjenica da većinom kvarovi na EGR ventilu nastaju zbog njegove same konstrukcije, jer je on stalno izložen direktno česticama izduvnih gasova koje stvaraju naslage čađi i zato se EGR ventil i zaglavi i ostane ili stalno otvoren ili stalno zatvoren.

Kada su u pitanju najznačajniji simptomi koji nastaju kod kvara EGR ventila, oni se grubo mogu u startu podeliti na dva osnovna tipa, i to na simptome koji nastaju kada je EGR ventil stalno otvoren i na simptome koji nastaju kada je EGR ventil stalno zatvoren.

Kada se javi situacija da je EGR ventil otvoren, tada dolazi do neprestanog ulaska izduvnih gasova u konektor i kao posledica nastaje jadan ili više od sledećih znakova i manifestacija kvara – dolazi do gubitka praznog hoda posle pokretanja motora, odnosno lakše rečeno kada je motor nezagrejan odnosno kada je još hladan; dolazi do treperenja spot lampica nekada pri baš manjim brzinama vožnje kada motor jeste zagrejan; na kontrolnoj tabli svetli MIL lampica osnosno lampica za neispravnost ili se upali pomenuta „check engine“ lampica.

Kao simptomi kvara EGR ventila kada je on otvoren, javljaju se i – povećanje potrošnje goriva; gubitak snage motora pa auto lošije vuče; osetan je blaži ili pak jači miris goriva kada motor radi, jer se tada povećava koncentracija ugljovodoničnih gasova koji izlaze iz izduvnog sistema.

Kada se sa druge strane javi situacija da je EGR ventil zatvoren, tada su osnovne manifestacije kvara uzrokovane trajnim blokiranjem protoka izduvnih gasova u konektoru, i takvis u simptomi – kada se motor nalazi na malom broju obrtaja (ali na brzinama koje su veće od praznog hoda),m javlja se lupanje i „zviždanje ili fijukanje“ koje dopire iz motora; posle normalnog paljenja može da se nenadano dogodi i drugo tj sekundarno paljenje i da se oni iskombinuju i da postanu toliko snažni da mogu da oštete motor; pojavljuju se detonacije koje su prilično glasne; vozilo ne može da ispuni funkciju emisije izduvnih gasova.

Naime, kako je nastao kvar na EGR ventilu i kako je on u ovom slučaju zatvoren, ne može da se izvrši emisija izduvnih gasovate stoga dosta visoke temperatuire u komori sagorevanja vazduha, gasova i goriva, stvaraju velike količine oksida azota koji izlaze kroz izduvnu cev, i tada opet počinje kao i u prethodnom slučaju da svetli senzor neispravnog rada MILili se pali „check engine“ lampica.

Kada je sa druge strane EGR ventil loše izrade, oštećen, dotrajao ili pokvaren, tada se njegov loš rad manifestuje kao – preveliko otpuštanje izduvnih štetnih gasova pri radu motora; slabljenje snage rada motora; miris goriva se pojačano oseča; na kontrolnoj tabli je upaljena „check engine“ lampica; dolazi do gubljenja u radu motora; potrošnja goriva je značajno povećana; neuspeo je test izduvnih gasova (prema Euro standardima).

Kako razlikovati probleme koji su vezani za kvar na EGR ventilu od sličnih kvarova?

Ono što jeste glavni problem kada su u pitanju manifestacija kvara EGR ventila, jeste da one ni u kom slučaju nisu specifične samo za ovaj deo vozila, te tako jako slični simptomi mogu da budu prisutni kod kvarova na nekim drugim delovima automobila, a koji takođe mogu da oslabe i pak i umanje performanse motora isto kao što to čini i kvar na EGR ventilu.

Pre svega jako slične simptome kakve ima i kvar na EGR ventilu, daju kvarovi na – svećicama; filteru za gorivo; kablovima svećica; regulatoru pumpe za gorivo i senzorima motora.

Slične manifestacije kao i kvar EGR ventila takođe mogu da daju kvarovi na injektoru goriva kopji propušta jer je postao porozan; loša kompresija cilindra; loš senzor vazduha; loše paljenje.

Generalno je kod servisiranja važno da se prema simptomima kvara najpre proveri EGR ventil, te da se onda on ukloni i da se proveri da li simptomi i dalje postoje, a kada svakako osnovni uzrok nije vezan za EGR ventil nego za kvar na nekom drugom delu/sistemu.

Važno je da se razgraniči, a pre svega u smislu lakše i dijagnostike kvara i lakšeg servisiranja EGR ventila, da postoje dva njegova tipa – vakumski EGR ventil i elektronski EGR ventil, i sve to na neki način olakšava da se postavi auto-dijagnoza i da se utvrdi u čemu je osnovni uzrok nastalih manifestacija kojima dominiraju smanjene performanse motora.

Lakše je da se reši problem kvara ako se na automobilu nalazi savremeniji elektronski EGR ventil jer tada na kontrolnoj tabli počinje da svetli senzor „check engine“ ili pak takozvana MIL lampica, mada je najlakše da se ispravnost EGR ventila prekontroliše auto-dijagnostičkim uređajem kojim se veoma i precizno i u pravilnim vremenskim intervalima, očitava svaki bitan pokazatelj za sam rad EGR ventila.

Kada je prvi korak u rešavanju kvarova na EGR ventilu u pitanju, to jeste svakako čišćenje EGR ventila, a koje podrazumeva da se on zavisno od količine naslaga čađi i prljavštine mehanički očisti kako bi mu se vratila normalna funkcija, naravno pod uslovom da oštećenja nisu nznatnija i teža.

Sam proces čišćenja EGR ventila jeste zaista potreban pošto se zbog procesa recirkulacije štetnih izduvnih gasova, ovaj deo prlja i onda ne može da radi normalno, pa se zaglavljuje zbog naslaga u stalnom otvorenom ili zatvorenom položaju, a sve to ima i brojne štetne posledice pre svega po rad samog motora.

Naime, kada se čađ koja predstavlja molekule ugljenika nataloži na EGR ventilu onda dolazi do njegovog kvara i sve to dovodi do potencijalnog zastoja u radu motora; takođe se čađ nataloži i u usisnoj grani u EGR ventilu kao i na brizgaljkama, i svi ovi delovi budu u manjoj ili većoj meri i začepljeni.

Kada su u pitanju neki od najznačajnijih i daleko najučestalijih faktora koji dovode do prljanja EGR ventila, to su – neredovno menjanje filtera ulja kao i samog ulja; preterano pohabani klipovi i karike; upotreba umesto sintetičkog ulja, nekih polusintetičkih ili pak mineralnih varijanti; previše visok nivo ulja u motoru; pohabanost vođica ventila, neispravan turbo punjač; vožnja auta na previše kratkim rastojanjima.

Kada su u pitanju najčešće manifestacije do kojih dovodi nakupljanje čađi i zaglavljivanje EGR ventila ako se on pravovremeno ne očisti ili se na kraju i ne zameni, to su – gubljenje snage motora; slaba vuča i nemiran rad motora u praznom hodu; veća potrošnja goriva, pojava crnog dima u izduvnom sistemu; dosta loše performanse samog vozila, kao i paljenje određenih senzora i lampica na kontrolnoj tabli, a koje ukazuju na neispravnost.

Kada je u pitanju sam postupak čišćenja EGR ventila, on se sprovodi tako da se ventil izvadi i čisti, a nekada je nužno i da se izvade i druge komponente kakve su izduvna grana, te turbina motora i sve to utiče da se povećava i cena čišćenja EGR ventila; važno je da se naglasi da je potrebno da se EGR ventil čisti redovno i da se nikako ne dozvoli da se on preterano zaprlja i da se onda i zaglavi, pošto je zamena EGR ventila jako skupa opcija, i ona jeste krajnja nužda ako ništa drugo ne može da se učini.

Kada se na EGR ventilu stvore naslage ili zaprljanost i to se i manifestuje sa jednim ili više navedenih simptoma, potrebno je dakle da se EGR ventil očisti, as interval redovnog čišćenja svakako zavisi od stepena zaprljanosti i stepena nakupine čađi koja stvara rizik od kvara i od zaglavljivanja ventila, pa jeste i preporuka da se ventil preventivno očisti u kraćim vremenskim razmacima.

Loading...